Od 1. siječnja 2027. paušalne obrtnike s godišnjim primicima iznad 40.000 eura očekuju veći porez i viši doprinosi – ako Hrvatski sabor izglasa izmjene koje je Vlada predložila. Za njih je ovo dobar trenutak da prvi put ozbiljno usporede paušal s vođenjem poslovnih knjiga, odnosno s tzv. obrtom na dohodak.

U ovom vodiču objašnjavamo što se točno predlaže, koliko bi to koštalo obrtnike u dva najviša razreda, po čemu se dva načina oporezivanja razlikuju i kako napraviti usporedbu prije odluke za 2027. godinu.

Napomena: članak je pripremljen prema informacijama dostupnima 9. listopada 2026. Izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima u tom su trenutku još u zakonodavnom postupku. Iznose i pravila iz ovog članka potrebno je ponovno provjeriti nakon objave konačnih propisa u Narodnim novinama.

1. Što se mijenja za paušalne obrte u 2027. godini?

Vlada je 10. rujna 2026. uputila Hrvatskom saboru paket poreznih izmjena, a Sabor je o njemu raspravljao u drugoj polovici rujna. Za paušalne obrtnike važne su dvije promjene: manji priznati izdaci u 6. i 7. razredu (Zakon o porezu na dohodak) i viši koeficijenti za obračun doprinosa u istim razredima (Zakon o doprinosima).

Do 40.000 eura primitaka ne mijenja se ništa. Prvih pet razreda zadržava dosadašnje iznose poreza i doprinosa. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), to se odnosi na oko 77.000 paušalnih obrtnika, dok su izmjenama obuhvaćeni oni u dva najviša razreda – njih oko 15.000.

Kako se danas utvrđuje paušalni dohodak

Kod paušala porez se ne računa na stvarno ostvarene primitke, nego na fiksni godišnji dohodak propisan za svaki razred. Taj se dohodak dobiva tako da se od gornje granice razreda oduzmu priznati izdaci, koji danas iznose 85 % (Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, čl. 3.). Na taj se iznos primjenjuje stopa od 12 %.

Drugim riječima, obrtnik s 41.000 eura i obrtnik s 50.000 eura primitaka nalaze se u istom razredu i plaćaju jednak paušalni porez.

Predložene promjene

6. razred7. razred
Godišnji primici40.000,01 – 50.000,00 €50.000,01 – 60.000,00 €
Priznati izdaci85 % → 70 %85 % → 55 %
Godišnji paušalni dohodak7.500 € → 15.000 €9.000 € → 27.000 €
Godišnji paušalni porez (12 %)900 € → 1.800 €1.080 € → 3.240 €
Koeficijent za doprinose0,40 → 0,450,40 → 0,50
Godišnji doprinosi (procjena MF)3.492 € → 3.928 €3.492 € → 4.365 €
Ukupno porez + doprinosi4.392 € → 5.728 €4.572 € → 7.605 €
Povećanje+1.336 € (+30 %)+3.033 € (+66 %)

Izvor: Ministarstvo financija, prezentacija poreznih izmjena (srpanj 2026.); prijedlozi izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima upućeni Saboru 10. 9. 2026.

Doprinosi se računaju kao umnožak prosječne plaće i koeficijenta, pa iznosi u tablici polaze od osnovica za 2026. Stvarni iznosi za 2027. ovisit će o novoj prosječnoj plaći, koju Ministarstvo financija objavljuje naredbom krajem godine, pa će vjerojatno biti nešto viši.

Povezano štivo

Detaljan izračun novih razreda i doprinosa: Paušalni obrt 2027. – novi porezi i doprinosi nakon izmjena

2. Kako funkcionira paušalni obrt?

Kod paušalnog oporezivanja porez se ne obračunava na razliku između primitaka i stvarnih troškova. Obrtnik plaća fiksni porez prema razredu u koji ga svrstavaju ukupni godišnji primici, a doprinose na osnovicu koja je za prvih pet razreda jednaka (0,4 × prosječna plaća).

Paušalno oporezivanje moguće je samo dok obrtnik nije u sustavu PDV-a i dok godišnji primici ne prijeđu 60.000 eura.

Prednosti paušalnog obrta

  • Manje administracije: vodi se knjiga prometa (KPR), a ne poslovne knjige.
  • Porez i doprinosi unaprijed su poznati i ne mijenjaju se tijekom godine.
  • Niža osnovica za doprinose nego kod obrta na dohodak.
  • Posebno praktičan za uslužne djelatnosti s malim troškovima.

Nedostaci paušalnog obrta

  • Stvarni troškovi ne umanjuju porez – obrtnik s visokim troškovima plaća isto kao onaj bez troškova.
  • Unutar razreda opterećenje je relativno veće za one bliže donjoj granici.
  • Od 2027. znatno veće opterećenje u 6. i 7. razredu (ako izmjene budu usvojene).
  • Gornja granica od 60.000 eura ograničava rast poslovanja u paušalu.

3. Kako funkcionira obrt na dohodak?

I paušalist i „obrt na dohodak” plaćaju porez na dohodak – razlika je u načinu na koji se dohodak utvrđuje. Kod obrta na dohodak on se utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, kao razlika između naplaćenih primitaka i plaćenih porezno priznatih izdataka. Na dobiveni iznos, umanjen za osobni odbitak, primjenjuju se niža i viša stopa poreza na dohodak koje određuje grad ili općina prebivališta.

Evidentirani i porezno priznati troškovi tako izravno smanjuju porez. Ovisno o namjeni, dokumentaciji i poreznim pravilima, to mogu biti primjerice:

  • najam poslovnog prostora i režijski troškovi;
  • računala, oprema i poslovni softver (dugotrajna imovina kroz amortizaciju);
  • telekomunikacijske i internetske usluge;
  • knjigovodstvene i druge poslovne usluge;
  • uredski materijal i ostali opravdani poslovni izdaci.

Nije dovoljno da je račun izdan na obrt – trošak mora biti povezan s poslovanjem, uredno dokumentiran i porezno priznat. Za neke troškove (npr. osobni automobili, reprezentacija) vrijede posebna ograničenja. Više o tome: Osobni automobil u obrtu: što je porezno priznato, a što nije?

Na doprinose treba posebno paziti. Obrtnik na dohodak kojem je obrt glavna djelatnost doprinose plaća na najmanju mjesečnu osnovicu od 0,65 × prosječna plaća, a ne 0,4 kao paušalist. U 2026. to iznosi oko 473 eura mjesečno, odnosno oko 5.670 eura godišnje – više od predloženih doprinosa u oba najviša paušalna razreda. Ako je ostvareni dohodak veći od te osnovice, doprinosi se u godišnjem obračunu plaćaju i na razliku (do propisane najviše osnovice).

Prednosti obrta na dohodak

  • Stvarni porezno priznati izdaci smanjuju porez.
  • Nema gornje granice primitaka kao kod paušala.
  • Bolji uvid u stvarni rezultat poslovanja.
  • Pogodniji za djelatnosti s velikim i redovitim troškovima.

Nedostaci obrta na dohodak

  • Obvezne poslovne knjige: KPI, popis dugotrajne imovine, evidencija tražbina i obveza te godišnja prijava poreza na dohodak.
  • Viša najniža osnovica za doprinose.
  • Više administracije i u pravilu viši trošak knjigovodstva.
  • Porez se mijenja s rezultatom, pa je teže unaprijed planirati.

Važno: prelazak na obrt na dohodak ne znači automatski ulazak u sustav PDV-a. To su dva odvojena pitanja – obrtnik može voditi poslovne knjige i i dalje ostati izvan sustava PDV-a dok ne prijeđe prag od 60.000 eura ili se sam ne odluči za PDV.

4. Što se više isplati: paušal ili dohodak?

Odgovor ovisi o brojkama konkretnog obrta, a ne samo o visini primitaka. Treba usporediti koliko novca ostaje nakon troškova, poreza i doprinosa u oba modela – a ne samo iznos poreza.

Pojednostavljeno: obrt na dohodak ima smisla razmotriti kada su stvarni troškovi dovoljno visoki da ušteda na porezu nadmaši više doprinose i veći trošak administracije. Kod obrtnika s malim troškovima paušal će i nakon izmjena vrlo često ostati povoljniji.

SituacijaŠto posebno provjeriti
Mali troškovi, jednostavno poslovanjePaušal vjerojatno ostaje povoljniji i jednostavniji.
Veći troškovi opreme, prostora ili softveraKoliko bi priznati izdaci smanjili porez kod vođenja poslovnih knjiga.
Primici iznad 40.000 €Učinak izmjena za 2027. ako budu usvojene.
Obrt uz zaposlenje kod drugog poslodavcaDoprinosi za drugu djelatnost računaju se drukčije (vidi Najčešća pitanja).
Brz rast primitakaPrelazak granice od 60.000 € znači izlazak iz paušala i ulazak u PDV.
Neizvjesni ili sezonski prihodiRizik da se stvarni rezultat znatno razlikuje od plana.

Primjer: dva obrta s jednakim primicima

Zamislimo dva obrta koji u 2027. ostvare po 55.000 eura primitaka, dakle oba u 7. razredu.

Prvi pruža usluge i ima vrlo male troškove. Kao paušalist platio bi oko 7.605 eura poreza i doprinosa godišnje (prema procjeni Ministarstva financija), a kao obrt na dohodak plaćao bi više doprinose i porez na gotovo cijeli ostvareni dohodak. Za njega paušal vjerojatno ostaje bolji izbor.

Drugi plaća prostor, opremu i softver te ima znatne druge poslovne izdatke. U paušalu ti troškovi ne utječu na porez, a kod vođenja poslovnih knjiga smanjuju dohodak. Upravo bi taj obrt trebao napraviti detaljan izračun – no ni kod njega rezultat nije unaprijed poznat dok se ne uračunaju porez, doprinosi i trošak knjigovodstva.

5. Kako napraviti usporedbu za 2027.?

Prije odluke pripremite sljedeće podatke:

  1. Očekivani godišnji primici – realna procjena, a ne najbolji mogući scenarij.
  2. Očekivani poslovni izdaci – samo stvarni, dokumentirani i porezno priznati troškovi.
  3. Status osiguranja – je li obrt glavna djelatnost ili ga obavljate uz zaposlenje.
  4. Porezni status – ispunjavate li uvjete za paušal i jeste li izvan sustava PDV-a.
  5. Ukupna davanja – porez i doprinosi zajedno, u oba modela.
  6. Trošak administracije – vrijeme i trošak vođenja poslovnih knjiga.

Za početnu procjenu koristan je besplatni kalkulator HOK-a „Dobro je biti obrtnik”, objavljen na stranicama Hrvatske obrtničke komore. HOK navodi da kalkulator koristi procijenjene iznose doprinosa za 2027. i predložene porezne izmjene, pa ga treba shvatiti kao informativnu procjenu, a ne kao konačan izračun obveza.

6. Kada treba odlučiti o promjeni načina oporezivanja?

Ne čekajte kraj godine. Promjena načina oporezivanja provodi se s početkom kalendarske godine i uz propisane prijave Poreznoj upravi, a obrt koji prelazi na poslovne knjige od prvog dana mora imati uredno postavljene evidencije.

Ako očekujete primitke iznad 40.000 eura ili veće troškove u 2027., napravite usporedbu već sada, a konačnu odluku donesite nakon što izmjene budu izglasane i objavljene. Odluku nemojte temeljiti samo na prijedlogu zakona ili izračunu koji koristi procijenjene iznose.

Povezano štivo

Od 2027. paušalce čeka i obveza izdavanja eRačuna: eRačuni za paušalce od 1. siječnja 2027. – što se mijenja i kako se pripremiti?

7. Najčešća pitanja

Hoće li paušalni obrt od 1. siječnja 2027. postati neisplativ?

Ne. Za obrtnike s primicima do 40.000 eura ne predviđaju se promjene poreza ni doprinosa. Obrtnici u 6. i 7. razredu plaćat će više, ali paušal za mnoge od njih i dalje može biti povoljniji – to treba provjeriti izračunom.

Ako imam velike troškove, trebam li prijeći na obrt na dohodak?

Ne nužno. Veliki troškovi razlog su za usporedbu, ali ne i dokaz da je obrt na dohodak povoljniji. Treba uračunati i više doprinose te trošak vođenja poslovnih knjiga.

Znači li obrt na dohodak da moram ući u sustav PDV-a?

Ne. Način utvrđivanja dohotka i status u sustavu PDV-a dva su odvojena pitanja.

Što ako obrt vodim uz stalno zaposlenje?

Tada se obrt smatra drugom djelatnošću, a doprinosi se obračunavaju drukčije: paušalist ih plaća na paušalni dohodak, a obrtnik na dohodak na ostvareni dohodak, uz propisanu gornju granicu. Usporedba napravljena za osobu kojoj je obrt jedina djelatnost zato ne vrijedi automatski i za zaposlene obrtnike.

Jesu li promjene za 2027. već konačne?

Na dan 9. listopada 2026. prijedlozi su bili u saborskoj proceduri. Prije odluke provjerite jesu li zakoni izglasani i objavljeni u Narodnim novinama te koji su konačni iznosi.

Zaključak: odluka mora počivati na izračunu

Paušal je jednostavniji i za većinu obrtnika ostaje povoljan, dok vođenje poslovnih knjiga omogućuje da stvarni troškovi utječu na porez – uz više doprinose i više administracije.

Predložene izmjene za 2027. važne su prvenstveno za obrtnike s primicima iznad 40.000 eura. Ni za njih ne postoji jedno pravilo: rezultat ovisi o primicima, troškovima, statusu osiguranja i osobnim okolnostima. Usporedite ukupne obveze i iznos koji vam ostaje na raspolaganju – i odlučite na temelju brojki, a ne pretpostavki.

Trebate pomoć pri odabiru načina oporezivanja za 2027.?

KontOS pomaže obrtnicima razumjeti porezne obveze, procijeniti učinak promjena i odabrati način poslovanja koji odgovara njihovim okolnostima.

Javite nam se i zajedno ćemo provjeriti koje je rješenje najbolje za vaš obrt. Pogledajte i cjenik konzultacija.

KontOS – Vaše knjigovodstvo.

Izvori i napomena

  • Ministarstvo financija – prezentacija izmjena poreznog sustava u sklopu antiinflacijskih mjera (srpanj 2026.).
  • Prijedlozi izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima koje je Vlada RH uputila Hrvatskom saboru 10. rujna 2026.
  • Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 1/20, 1/21, 156/22, 15/23, 1/24, 16/25), čl. 3.
  • Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2026. (NN 150/25).
  • Hrvatska obrtnička komora – priopćenja i kalkulator „Dobro je biti obrtnik” (srpanj–kolovoz 2026.).

Napomena: izmjene još nisu konačno donesene i mogu se promijeniti tijekom zakonodavnog postupka. Za konkretno porezno i računovodstveno postupanje uvijek treba provjeriti važeće propise i okolnosti konkretnog poslovanja.